Razgovarali u Zagrebu, 16. veljače 2015.
Darko Fritz je hrvatski vizualni umjetnik, dizajner, likovni kritičar i kustos. Afirmira se već na samim počecima svog rada u drugoj polovici 1980-ih, kroz djelovanje umjetničko-dizajnerskog dvojca Studio imitacija života, u tandemu sa Željkom Serdarevićem. Već tada su jasni Fritzovi interesi za žanrovske eksperimente i transfere znanja između različitih domena kulture, umjetnosti i tehnologije. Fritz nastavlja studij i rad u Nizozemskoj, te svoje interese usmjerava prema medijskoj i digitalnoj umjetnosti, uz brojne projekte u javnom prostoru. Danas živi na relaciji Zagreb – Korčula gdje vodi galeriju i istraživačku platformu siva)(zona. Povodom serije izložbi Arhiv dizajna održanih krajem 2014. u njegovom zagrebačkom stanu i studiju u kustoskoj suradnji s Marojem Mrduljašem, razgovarali smo o Fritzovim projektima vezanim za vizualne identitete, postave i koncepcije izložbi.
Vedran Mimica — Vi ste dobar dio svog profesionalnog života, uključivo i edukaciju, proveli u Amsterdamu. Bili ste u globalnoj sredini koja stalno razmjenjuje modele. Kada ste radili zagrebačke arhitektonske salone i druge izložbene projekte koji su tema našeg razgovora, radili ste ih kao autor iz Amsterdama koji sudjeluje u različitim načinima komunikacije između medija i društva.
Darko Fritz — Rođen sam u znaku kofera, puno putujem jer radim po cijelom svijetu. Moja pozicija je u propitivanju dva diskursa – južnjačkog i sjevernjačkog, gdje svaki ima svoje prednosti i mane. Matteo Pasquinelli pisao je o toj razlici između južne i sjeverne teorije medijske umjetnosti i socijalno angažirane umjetnosti. Mama mi je iz Splita, a tata iz Zagreba, tako da su mi te razlike oduvijek bile vidljive. Po dolasku sa svojom obitelji iz Amsterdama u Zagreb 2013. sad je ta pozicija izmijenjena, sjever mi je Zagreb, a jug Korčula, gdje vodim udrugu i galeriju siva) (zona. To su i dalje u manjem mjerilu dva diskursa, osnove su iste. Kao Zagrepčanin sam u hrvatskom kontekstu sjevernjak, kao Balkanac u europskom sam južnjak, dok sam u svjetskom kontekstu Europljanin, te se nosim sa svim pripadajućim i, s obzirom na očište, istinitim stereotipima koji se prožimaju kroz te razne zemljopisne i kulturne identitete.